Opis

Crkva sv. Mihovila je prvotno bila romanička, ali nije čitava sačuvana. Prezbiterij današnje crkve zapravo je nastao od nekadašnje romaničke građevine. Za kasnije nadogradnje porušena je njena poluobla apsida, čiji prostor je poslužio novoj crkvi kao svetište. Osim poluoble apside, slično sv. Ivanu u Banjevcima, sv. Mihovilu u Miranjima i sv. Petki u Kolarini, ova je jednobrodna crkva imala i poluvaljkasti svod.

Povijest

Crkvu Sv. Mihovila spominje 1708. fra Ivan da Vietri. Sv. Mihovil je uz Sv. Petra 1718. proglašena župnom crkvom, te je u toj funkciji ostao i od 1735. za svu župu. Za vrijeme turskih osvajanja nije bila mnogo oštećena. Počiva li romanički dio crkve na starijim temeljima neke građevine, moglo bi se utvrditi samo stručnim istraživanjem. Crkva je u svojoj prošlosti bila više puta obnavljana.

Pogled s juga

Pročelje

Apsida

Groblje

Groblje kod Sv. Mihovila spada u vrlo stara groblja. U njemu su očiti tragovi rimske građevine (villa rustica). Postoje indicije da se na istom mjestu nalazila i ranokršćanska crkva, no arheološka istraživanja koja bi to potvrdila, nisu još provedena. U groblju je sačuvano dosta stećaka . Među njima se ističe kameni križ (krstača), visok 1,70 m. Uz katoličko groblje postoji i ono pravoslavnih vjernika.

Kameni križ

Info

  • Nikola Jakšić: Benkovac i okolica u srednjem vijeku
  • Ivo Petricioli: Spomenici romaničke i gotičke arhitekture u benkovačkom kraju