Stanje

Kaštel, ili ono što je od njega ostalo, nalazi se u Perušiću, a do tamo iz Benkovca možete i pješice. Put do Kaštela nije označen - kraj trafostanice put vas vodi uzbrdo, pa ćete, kad se uspnete, ugledati ovu nekoć sigurno impozantnu utvrdu. Njezin je današnji izgled,nažalost, jadan - sve je zaraslo u draču, zidovi izgledaju kao težak slučaj karijesa, a među njima se vrzmaju ovce i kokoši. Ipak, isplati se popeti gore radi krasnog pogleda na okolicu.

Povijest

Ostaci porušenog Kaštela nalaze se na brijegu iznad Perušića. Kao i obližnja crkva Marijina uznesenja, u dokumentima se prvi put spominje 1449. Smatra se da je Kaštel podignut u 14. ili 15. stoljeću, a svoj je izvorni izgled sačuvao do 1944. kad je porušen, a vidljivi su tek ostaci vanjskog zida. Unutar zidova Kaštela, u jugoistočnom dijelu, nalazila se i četvrtasta stambena zgrada.

Nekadašnji izgled

Zidine kaštela

Zid i ostaci kule

Sa središnje kule

Opis

Kaštel je bio četvrtastog tlocrta. Na uglovima su zidovi bili pojačani četverokutnim kulama, dok je središnjim dijelom dominirala okrugla kula visoka 18 metara.

Vanjski zid

Povijest

Nedaleko Perušića tekla je granica između Mletačke Republike i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Turci su ga zauzeli 1527. godine, nakon poraza hrvatsko-ugarske vojske u Mohačkoj bitki 1526. Zahvaljujući činjenici da nije bio branjen, pošteđen je razaranja, kao i okolne crkve. Kaštel je ostao pod turskom kontrolom do 1647. kad su ga za Kandijskog rata morali napustiti. Međutim, pod njihovom je vlašću bio još i između 1670. i 1683. nakon čega su ga napustili.