Antički Nedinum bio je, poput Asserie, liburnsko i rimsko naselje gradinskog tipa. Nalazio se na važnoj cesti koja je spajala Zadar, Asseriju i Varvariju, i dalje prema Burnumu, odnosno Scardoni. Sačuvane megalitske zidine nastale su vjerojatno u 1. stoljeću. Među antičkim nalazima vrijedan je spomenik božice Latre, koja se među Liburnima u Nadinu osobito štovala. Štovanje ženskih božanstava uobičajeno je u Liburna. Iz antičkog Nedinuma potekao je u doba cara Trajana (2. stoljeće) poznati rimski jurist i senator Gaj Oktavije Prisko. U srednjem vijeku Nadin je bio mletačka, pa potom turska utvrda. U 15. stoljeću su ga Mlečani utvrdili, ali su ga Turci svejedno 1538. osvojili i dogradili. Mlečani su ga ponovo osvojili 1647. za vrijeme Kandijskog rata, kada su i razorili utvrdu.
Župna crkva sv. Ante sagrađena je u 17. stoljeću, nakon odlaska Turaka. Obnovljena je u 19. stoljeću. Za Domovinskog rata je porušena, ali je opet obnovljena. Zanimljivo je da su obnovu crkve pomogli stanovnici Premanture u Istri, koji su potomci Nadinjana izbjeglih u Istru još za mletačko-turskih ratova.



Antički grad Nedinum nije još istražen i do nalaza se nije došlo sustavnim radom arheologa, nego manje-više slučajno. U Arheološkom muzeju u Zadru čuvaju se neki natpisi, a neki su uzidani u kuće ispod gradine.