Povijest

Tragovi naselja na području Karina datiraju još u vrijeme Ilira, što znamo po ostacima keramike i hrama božice Latre, i Rimljana, kada se zvao Corinium i imao npr. amfiteatar. Nakon velikih seoba naroda i dolaska Hrvata, postao je sjedište hrvatskog plemena Karinjana, koji se prvi put spominju 1349, a potiču od starog roda Lapčana, koji su grad Karin dobili od kralja Dmitra Zvonimira kao vjenčani dar za njegovu kćer Klaudiju, koja se udala za Lapčanina Vonihu. U 10. ga stoljeću spominje i znameniti bizantski car i povjesničar Konstantin Porfirogenet. Kasnije su Karinom vladali Gusići, Kurjakovići i Karlovići. Od 1527. Karinom gospodare Turci, pa neko vrijeme Mlečani, pa opet Turci sve do 1685. kad su ga konačno morali potpuno napustiti. Ostaci utvrda što su ih tijekom tisućljeća gradili Iliri, Hrvati, Turci i Mlečani vidljivi su i danas na mnogim uzvisinama oko Karina.

Info

  • Fra Stanko Bačić: Franjevački samostan u Karinu

Stara karinska utvrda

Ruševine

Stanje

Do utvrda starog karinskog grada dolazi se ako na cesti od Benkovca prema Karinu skrenete prema Popovićima. Ubrzo nakon skretanja ugledat ćete na uzvisinama iznad ceste više fortifikacijskih struktura, različitih stupnjeva urušenosti. Do njih se možete pješice uspeti, kozjom stazom po strmini.

Ostaci zidova

Gravira iz 17. stoljeća