Opis

Na brežuljku iznad Benkovca smjestila se mala utvrda zvana Kaštel Benković, koja svojim položajem dominira čitavom benkovačkom ravnicom. Kaštel je vrlo jednostavno kameno obrambeno zdanje. Čini ga dvorište kvadratnog tlocrta u dnu kojeg je visoka četvrtasta kula, zvonasto proširena pri temelju. Kutovi zida su ojačani dvjema okruglim kulama nadograđenim za vrijeme Turaka u 16. stoljeću. Kasnije dogradnje umanjuju dojam tvrđave, koja kao povijesna vrijednost i arhitektura svog vremena predstavlja spomenik prvog reda benkovačkog kraja. Prostor Kaštela danas koristi Muzej grada Benkovca.

Povijest

Iz pisanih izvora i analiza može se saznati da je Kaštel zasigurno postojao u 15. stoljeću. Osnovao ga je najvjerojatnije član hrvatske obitelji Benković, koja se prvi put spominje 1468. Dok nije prestala opasnost od ratovanja imao je obrambenu ulogu, a nakon toga je jedno vrijeme bio stambeni prostor, a zatim postaje društveno vlasništvo. Neke naše stare kronike kažu da su kulu nad današnjim Benkovcem, na tzv. brežuljku sv. Ante, osnovali hrvatski knezovi u srednjem vijeku, a samo mjesto da je dobilo ime po Benkoviću, kojemu je za vrijeme turske okupacije predano na upravu.

Zid

Tlocrt

Pogled s južne strane

Ulaz

Četvrtasta kula

Još povijesti

Kad su Turci 1527. zauzeli Benkovac, koji je pripadao Gornjoj Luci, a u crkvenom pogledu ninskoj biskupiji, taj grad postao je feud bega Benkovića iz Livna. Iz opisa bosanskog beglerbega Ibrahimpaše iz 1620. doznajemo da je taj mali grad bio opasan jednom kulom, nenastanjenom i s malo kuća, što se ponavlja u jednom opisu iz 1624. Sastavljač povijesti zadarske plemićke porodice Begna navodi da je 1650. kula Benkovich bila zapaljena od Karla de Begne. Benkovac je 1683. s ostalim mjestima oslobođen od Turaka, ali je potpao pod mletačku vlast. Padom Venecije cijela Dalmacija dolazi pod vlast Austrije koja, uz prekid za francuske vladavine, traje sve do 1918.

Unutarnje dvorište

Stanje

Kaštel treba zaštititi od propadanja do kojeg je došlo zbog dotrajalosti vezivnog materijala i lošeg održavanja. Potrebna je konzervacija i restauracija u građevinskom smislu. Međutim, potpuni cilj obnove jest oživjeti prostore Kaštela i koristiti ih u današnjem životu Benkovca.

Info

  • Nikola Jakšić: Benkovac i okolica u srednjem vijeku
  • fra Stanko Bačić: Perušić