Atrakcija

Najatraktivniji lokalitet u neposrednoj blizini Benkovca zasigurno je Asseria - napušteno i razrušeno liburnsko i rimsko naselje kod Podgrađa, nekih 6-7 kilometara od Benkovca. Asseria pobuđuje interes još od vremena kad je krajem 18. stoljeća mletački putopisac Alberto Fortis, pun prosvjetiteljskog entuzijazma, zdvajao nad razlozima njene propasti i, potaknut povoljnom kupnjom jedne drevne nadgrobne ploče, kovao planove da se tamo jednom vrati "opskrbljen nužnom opremom za kopanje". Potkraj 19. stoljeća, točnije 1898. godine, u Asseriju su došli bečki arheolozi i vršili prva stručna iskapanja, a njene ostatke je početkom 20. stoljeća obišao i opisao naš poznati pjesnik i putopisac Ante Tresić Pavičić. Sustavna arheološka istraživanja u Asseriji vrše se od 1998. i dovela su do mnogih zanimljivih spoznaja o životu u tom davno nestalom gradu.

Slava

Dovoljno je nekoliko minuta šetnje po razrušenim zidovima i već vam je jasno da je položaj ovog grada bio vrlo važan - dominantna uzvisina nad prometnim putem od Jadera i Nedinuma prema Varvariji i Burnumu. Iako u ostacima, zidovi i danas djeluju vrlo moćno, kiklopski - na mjestima su debeli preko tri metra. Lako se razlikuju zidovi iz doba klasičnog Rima - rustični, ali pravilno oblikovani i slagani, od onih iz kasnoantičkog, nemirnog doba seoba naroda kad je pred onim prvim zidom sagrađen drugi, niži i rustičniji, sastavljen od različitih ulomaka ranijih zgrada - arhitrava, oltara, nadgrobnih spomenika. Početkom 2. stoljeća kroz Asseriju je, predvodeći čitavu vojsku na putu u Daciju, prošao glavom Trajan, jedan od najvažnijih rimskih careva. U spomen tog događaja Asserijati su podigli slavoluk na jednom od ulaza u grad.

Život

O životnom standardu nekadašnjih stanovnika svjedoče i akvedukt koji je donosio vodu iz obližnjeg Lisičića, te forum na kojem su bile važne javne zgrade. O tome govore i brojni kameni nadgrobni spomenici različitih tipova koji su tamo pronađeni - cipusi, stele i nadgrobne are. Osim uklesanih natpisa koji nam govore o stanovnicima Asserije, ti su spomenici važni i kao primjeri antičke skulpture. Osim nadgrobnih spomenika arheolozi su iz ruševina izvukli i ulomke različitih elemenata arhitekture i skulpture, od kojih je zasad najzanimljiviji veliki kameni oltar, koji je, kao građevinski materijal, bio ugrađen u kasnoantički zid. Oltar je oblika kvadra i izvorno se, vjerojatno, nalazio negdje na forumu. Na njegovoj široj stranici je reljef Kapitolijske vučice s malim Romulom i Remom, a na užim stranicama su prizori vezani za prinošenje žrtve - vođenje bika i libacija. Ovaj se oltar, kao i neki drugi vrijedni nalazi mogu razgledati u Zavičajnom muzeju u Benkovcu. Slavno doba Asserije prošlo je davno. Jedini znak stoljetnog kontinuiteta na ovome mjestu je krhka crkvica sv. Duha, koja postojano čuva mjesto kršćanskog štovanja od kasne antike pa sve do danas. Današnja globalna informiranost, pojačani interes za putovanja i upoznavanje kultura koje su nam daleke, bilo u prostoru ili vremenski, otvaraju mogućnost da ruševine Asserije ožive i privuku, osim arheologa, i druge brojne znatiželjnike.

Info

• Likovna enciklopedija Hrvatske
• ASSERIA, stručni časopis u izdanju Arheološkog muzeja u Zadru
• Alberto Fortis, Put po Dalmaciji