Stisnuta uz zid benkovačkog Kaštela, crkvica sv. Ante, benkovačkog sveca zaštitnika, čini najprepoznatljiviju benkovačku vizuru. Jednostavna je to, jednobrodna građevina, čiju bijelu fasadu oživljavaju tek jednostavni ulaz i tri mala prozora na pročelju, te skladna preslica za zvona. Na bočnom zidu otvoren je i jedan polukružni prozor, kakve su voljeli u barokno vrijeme. Njen poseban karakter, međutim, proizlazi upravo iz njenog zanimljivog položaja - dodira s okolnim objektima - tvrđavom i stambenim objektima, zajedno s kojima čini jedan izvorni srednjovjekovni mikro ugođaj. U kući desno od pročelja sv. Ante smješten je ured Zavičajnog muzeja. Unutrašnjost je jednostavnog, pravokutnog tlocrta, opremljena jednim oltarom baroknih obilježja.
Zbog baroknih detalja i, osobito, zbog natpisa na oltaru, obično se kao godina izgradnje ove crkve spominjala 1743. Međutim, kako to uvjerljivo tumači fra Stanko Bačić, mnogo je vjerojatnije da je crkva postojala i znatno ranije - od vremena gradnje samog Kaštela, a da je 1743. godine podignut samo spomenuti oltar. Da je crkva postojala na ovom mjestu nešto ranije govore i pronađeni dokumenti o njenoj obnovi 1726. Tom je prilikom vrlo vjerojatno doživjela i velike stilske promjene - od gotike u barok, što je u to vrijeme bilo posve uobičajeno.