Opis

Han, ili karavansaraj, je u orijentalnim zemljama naziv za odmorišta koja su se nekad gradila uzduž važnih puteva za umorne putnike, a pritom su doprinosila i protoku roba i ideja. Tipičan han bio je, upravo kao i ovaj vranski, pravokutnog tlocrta, okružen izvana visokim zidom. U sredini je pravokutno dvorište okruženo prostorijama za smještaj putnika i njihovih životinja. Maškovićev han nalazi se uz samu cestu koja iz Benkovca, preko Miranja, vodi u Vranu i dalje, pored Vranskog jezera u Pakoštane. Nije prezentiran onako kako bi, zbog svoje važnosti, zaslužio. Okoliš bi trebalo očistiti i urediti, a samu zgradu bi trebalo obnoviti i otvoriti posjetiteljima. Vanjski zidovi hana očuvani su u priličnoj mjeri, a uokolo same zgrade može se naći razbacanog građevnog materijala koji joj pripada. Očuvana je i glavna zgrada, te ostaci zgrada na istočnoj i zapadnoj strani, na kojima se mogu uočiti i lukovičasti lukovi karakteristični za orijentalno graditeljstvo.

Povijest

Gradnju hanova omogućavali su svojim donacijama bogati i pobožni pojedinci, poput našeg Maškovića, koji su na taj način doprinosili svojoj zajednici. Mašković je svoju zadužbinu dao sagraditi 1644. upravo u rodnoj Vrani, koju je davno napustio, ali je očito nije zaboravio. Međutim, zbog njegove prerane smrti već 1645. han nije dovršen onako kako je bio zamišljen. Tijekom stoljeća doživio je i znatne preinake i oštećenja. Unatoč tome, ostaje najznačajniji spomenik islamske svjetovne arhitekture u Hrvatskoj.

Jusuf-paša Mašković

Moćni kapudan-paša (admiral turske ratne mornarice) i sultanov miljenik Jusuf Mašković, jedan od najutjecajnijih ljudi Osmanskog carstva, rodio se u Vrani 1606. Od skromnog seoskog momka uzdigao se, zahvaljujući sposobnosti i okretnosti do visokog položaja. Predvodio je tursku vojsku u Kandijskom ratu protiv Mletaka i 1645. zauzeo Kretu. Povijest ga pamti kao uzornog vojskovođu, koji se časno ponio prema poraženim i zarobljenim Mlečanima, dopustivši im da slobodno napuste otok. Ovaj ga je potez, međutim, koštao života. Upao je u nemilost sultana i 1645. smaknut je u Carigradu.

Info

• Povijest Vrane : političko, kulturno i privredno značenje Vrane kroz stoljeća, urednici Grga Novak i Vjekoslav Maštrović, 1971.
• Gojko Pintur, Mile Mesić: Katastar kulturno-povijesne baštine u parku prirode Vransko jezero