Opis

Vozeći se od Benkovca prema Pakoštanima, cesta prolazi kroz selo Vranu, koja je u srednjovjekovnoj Hrvatskoj bila jedan od važnih centara moći. Od povijesnog sjaja danas je, nažalost, malo vidljivog. Neupućeni putnik može, štoviše, lako proći kroz ovo mjesto, a da niti ne primijeti dva kapitalna objekta hrvatske kulture i povijesti - vranski stari grad i han Jusufa Maškovića, iako se oba nalaze uz samu cestu. To se pogotovo odnosi na vranski srednjovjekovni grad, koji je u zaista jadnom stanju - rasutih zidova zaraslih u trnje, turistima posve nedostupan i nezanimljiv. Zaštita i obnova ovog objekta, te njegova kvalitetna prezentacija najširoj javnosti bila bi višestruko korisna. Procijenjuje se da je ovaj objekt sačuvan u tek oko 20% svog oblika. Nešto bolje je sačuvan južni zid sa završnim vijencem i jednim od vrata, zatim kvadratna kula i samostanska kapela. Također je vidljiv i obrambeni opkop oko cijele utvrde.

Povijest

Vranska tvrđava spominje se od 9. stoljeća. Tu se u početku nalazi benediktinski samostan kojeg je kralj Zvonimir u 11. stoljeću darovao Svetoj stolici. Od 12. do početka 14. stoljeća u vranskom su samostanu Templari, a nakon njih preuzimaju ga Ivanovci. Među priorima ovog samostana bile su i neke glasovite povijesne ličnosti, poput bana Ivana Paližne u 14. stoljeću, i bana Petra Berislavića, koji se istakao u obrani Hrvatske od Turaka. U tim su ratovima Turci 1529. osvojili Vranu, čime je počelo njeno propadanje kao važnog političkog i duhovnog središta. U 17. stoljeću Vranu su privremeno oslobodili Mlečani i tada su je, prije povratka Turaka, najvećim dijelom i srušili. Tvrđava se nije više nikad obnovila, nego je njena devastacija nastavljena do naših dana.

Info

• Povijest Vrane : političko, kulturno i privredno značenje Vrane kroz stoljeća, urednici Grga Novak i Vjekoslav Maštrović, 1971.
• Gojko Pintur i Mile Mesić: Katastar kulturno-povijesne baštine u parku prirode Vransko jezero