Stanje

Kaštel, ili ono što je od njega ostalo, nalazi se u Perušiću, a do tamo iz Benkovca možete i pješice. Put do Kaštela nije označen - kraj trafostanice put vas vodi uzbrdo, pa ćete, kad se uspnete, ugledati ovu nekoć sigurno impozantnu utvrdu. Njezin je današnji izgled, nažalost, jadan - sve je zaraslo u draču, zidovi izgledaju kao težak slučaj karijesa, a među njima se vrzmaju ovce i kokoši. Ipak, isplati se popeti gore radi krasnog pogleda na okolicu.

Povijest

Ostaci porušenog Kaštela nalaze se na brijegu iznad Perušića. Kao i obližnja crkva Marijina uznesenja, u dokumentima se prvi put spominje 1449. Smatra se da je Kaštel podignut u 14. ili 15. stoljeću, a svoj je izvorni izgled sačuvao do 1944. kad je porušen, a vidljivi su tek ostaci vanjskog zida. Unutar zidova Kaštela, u jugoistočnom dijelu, nalazila se i četvrtasta stambena zgrada.

Nedaleko Perušića tekla je u 15. i početkom 16. stoljeća granica između Mletačke Republike i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Turci su ga zauzeli 1523. godine, nakon što je obližnju Ostrovicu osvojio turski sultan Sulejman Veličanstveni. Zahvaljujući činjenici da nije bio branjen, pošteđen je razaranja, kao i okolne crkve. Kaštel je ostao pod turskom kontrolom do 1647. kad su ga za Kandijskog rata morali napustiti. Međutim, pod njihovom je vlašću bio još i između 1670. i 1683. nakon čega su ga napustili.

Opis

Kaštel je bio četvrtastog tlocrta. Na uglovima su zidovi bili pojačani četverokutnim kulama, dok je središnjim dijelom dominirala okrugla kula visoka 18 metara.