Jedan od zanimljivijih tipova starohrvatskih predromaničkih crkava, osobito na području sjeverne Dalmacije, predstavljaju građevine šesterolisnog tlocrta. Odreda su to male crkve kružnog tlocrta sa šest zrakasto raspoređenih poluoblih apsida. Od svih takvih šesterolista (tzv. hexachore) najbolje je sačuvana crkva sv. Trojice u Splitu, međutim najviše primjera zabilježeno je na zadarskom području. U samom Zadru odavna su poznati ostaci sv. Marije kod nekadašnjih gradskih vrata Stomorice (preko puta Hotela Zagreb), te crkva sv. Krševana u predjelu Kolovare, poznata jedino po maketi Zadra iz 16. stoljeća. Obje se te crkve datiraju u vrijeme između 9. i 11. stoljeća.

U Pridrazi, na lokalitetu Mijovilovac, nedaleko stare crkve sv. Martina iz 6. stoljeća, nalaze se ostaci (do visine od 1 metra) šesterolisne crkve sv. Mihovila. Na temelju ulomaka dekorativnih elemenata, koji su uz crkvu pronađeni, misli se da je sagrađena u 9. stoljeću. Na tom su mjestu arheolozi pronašli i ostatke rimske vile, a sama crkva sv. Mihovila vjerojatno je bila dio samostana. Posebna je i po tome što joj je glavna apsida - ona nasuprot ulaza, nešto šira od ostalih.

Nedaleko ove crkve, na lokalitetu Mastirine u Kašiću, nalaze se ostaci još jednog šesterolista. Po nekim fragmentima natpisa i dekorativnih elemenata nađenih uz crkvu, misli se da je i ona bila posvećena sv. Mihovilu i da je sagrađena u 9. stoljeću. Još jedna sličnost s nedalekom crkvom u Pridrazi je pravokutni narteks (predvorje) nadodan na zapadnos strani. U Škabrnji, na području nekadašnjeg sela Kamenjane, nalazi se crkvica Velike Gospe, koja je nekoć bila posvećena sv. Jurju, a također je imala oblik šesterolista. Sagrađena je u 11. stoljeću kao rodovska zadužbina, a u 13. stoljeću, kada je postala župna crkva srednjovjekovnih sela Podberjana i Starovršana, produljena je i presvođena.

Ovome valja dodati da je jedna porušena crkvica, vjerojatno šesterolist, pronađena i u mjestu Kakmi. Osim nabrojanih građevina, ovome tipu pripadaju i ostaci crkve sv. Marije na trgu u Trogiru, zatim crkva u Brnazama kod Sinja, na uzvisini Mijoljači (možda također posvećena sv. Mihovilu), a ima naznaka da se jedna nalazila i u Bribiru.

U traženju uzora za ovakvu brojnost sličnih crkava na malom području, stručnjaci su upozoravali na antičke građevine, poput nekadašnjeg Dioklecijanova mauzoleja, a sadašnje katedrale sv. Dujma u Splitu. Ta je građevina dimenzijama ipak veća od svih nabrojanih, a i tlocrt joj je osmerokutan. Možda je vjerojatnije da je uzor bila krstionica zadarske katedrale, građevina šesterokutnog tlocrta, s poluoblim nišama iznutra. Ova je građevina, inače, u 2. svjetskom ratu bila potpuno porušena za vrijeme savezničkih bombardiranja, ali je potpuno rekonstruirana osamdesetih godina prošlog stoljeća.